PODSJETNIK ZA VIKEND  VOĆARIMA I  VINARIMA AMATERIMA

(31. 03. – 01. 04. 2012.)

 

Voćarstvo:                                                                                                                                                                                             

Mrljavost lista i krastavost ploda kruške

Jabuka i kruške su izložene napadu bolesti mrljavosti lista i krastavosti plodova, a kod kruške taj je napad jači. Zaraza krastavošću krušaka može se javiti od otvaranja pupa do kraja vegetacije na svim zelenim nadzemnim organima i plodovima. Listovi starenjem brže postaju otporni na zarazu, pa ne otpadaju tako brzo kao kod jabuke. Površina zaraženih plodova se raspucava, te oni trunu i otpadaju. Zaraza izbojaka važan je izvor zaraze u rano proljeće.

Potrebno je učiniti krošnju prozračnom i bolje osunčanom rezidbom, prilikom kupovine sadnica interesirati se koje su sorte tolerantnije na ovu bolest te rezati zaražene izboje. Kemijska zaštita se provodi bakrenim pripravcima i fungicidima, u više navrata tijekom vegetacije.

 

Zaostali plodovi na voćkama iz prethodne godine

Često se vidi na voćkama ostavljeni plodovi od vegetacije iz prethodne godine. U takvim plodovima, takozvanim mumijama, prezimljuje gljiva koja uzrokuje trulež plodova u voćnjacima i u skladištu, te stoga treba ukloniti sve plodove na kraju vegetacije.

 

Okvašivači

U provedbi zaštite voćaka okvašivači, sredstva koja se dodaju sredstvu za zaštitu, pojačavaju djelovanje zaštitnog sredstva na način da zalijepe djelatnu tvar na listu.

U cvatnji marelice mora se primjeniti botriticidno sredstvo za zaštitu marelice od napada gljivice koja napada stablo ulaskom kroz cvijet. Ako botriticidu dodamo okvašivač, možda će se zaljepiti i spora gljivice, ali zaljepiti će se i polen koji tada neće oprašiti cvijet.

Stoga mislim da se u ovom slučaju ne treba dodavati okvašivač botriticidnom sredstvu.

 

Borni preparat

Kako bi imali dobru cvatnju i oplodnju u vrijeme cvatnje potrebno je cvijet svih voćnih vrsta, poprskati bornim preparatom. On će omogućiti oplodnju kroz dulji vremenski period, odnosno plodnica će biti duže vremenski sposobna prihvatiti polen. Nakon cvatnje taj pripravak će omogućiti bolji transport ugljikohidrata iz lista do ploda, a ujedno poboljšati kvalitetu ploda. 

 

Prilog o voćarstvu uredio Zoran Žulj

 

 

 

 

PODSJETNIK ZA VIKEND  VOĆARIMA I  VINARIMA AMATERIMA

(24. 03. – 30. 03. 2012.)

Voćarstvo:                                                                                                                                                                                            

Uzgojni oblici za neke voćne vrste

Jabuka se na slabo bujnim podlogama uzgaja u obliku palmete, kordonca, vretenstog grma i vitkog vretenastog grma. 

Na srednje bujnim podlogama, kao i na bujnim podlogama, sjemenjacima, jabuka se uzgaja u obliku piramide, popravljene piramide i vaze.

Kruška se na slabo bujnim podlogama uzgaja u obliku palmete, kordonca, vretenstog grma i vitkog vretenastog grma, dakle kao i jabuka. 

Na srednje bujnim podlogama, kao i na bujnim podlogama, sjemenjacima, kruška se uzgaja u obliku piramide i  popravljene piramide. Prirodno je sklona etažnoj piramidi.

Za dunju se preporuča obična ili popravljena piramida, palmeta s kosim granama, ali i vretenasti grm.

Šljiva se uzgaja u obliku piramide ili popravljene piramide i vaze. Na slabo bujnim podlogama može se uzgajati u obliku vretenastog grma.

Breskava i nektarina  najčešće se uzgajaju u obliku vaze, a može i u obliku palmete i vretenastog grma.

Za bolju kvalitetu marelica, uzgajajte ih kao vazu, s time ste najbolje osvijetlili krošnju i smanjili zadržavanje vlage. Napomena - marelicu režemo krajem lipnja, a iznimno u napadu monilije reže se u cvatu 20 centimetara ispod zadnjeg povenulog cvijeta.

Trešnja prirodno oblikuje etažnu piramidu, a želimo li osvjetljeniju krošnju, oblikujemo je u popravljenu piramidu. Za slabo bujne podloge preporuka je vretenasti grm.

Za višnju se preporuča vaza i popravljena piramida.

Za orah preporuka je uzgajati ga u obliku vaze, ukoliko ga uzgajamo za plod. Na taj način omogućujemo lakše održavanja krošnje i zaštitu. Rezidba se preporuča u drugoj polovici svibnja.

Lijesku uzgajate u obliku vaze, na način da tri do četiri grane idu iz zemlje. Povinite grane nešto više od 45 stupnjeva, a sve ostale izboje odstranite.

Cijepljenje voćaka

Uglavnom je vegetacija krenula i treba se pripremiti za cijepljenje voćaka. Cijepljenjem voćaka možemo dodati drugu sortu na našu voćku i na taj način pospješiti oprašivanje. Informirajte se o podudarnosti podloga i voćnih vrsta. Cijepljenjem se može spašavati i nagrižena kora voćke, ili ukoliko je došlo do oštećenja veće površine kore.

Bolesti i štetnici

Na jabukama i kruškama  može doći do pojave uzročnika  bolesti  - krastavosti jabuka.   

Od štetnika, prisutna su jaja lisnih ušiju i crveni voćni pauk, te potkornjak. U voćnjacima koji se nalaze u blizini šuma moguća je prisutnost jabučnog cvjetara.

 

Nabavite literaturu o voćarstvu i vinarstvu ili pohađajte predavanja Udruge ViVA, na kojim će te naučiti kako se što radi.

Prilog o voćarstvu uredio Zoran Žulj

 

 

 

 

PODSJETNIK ZA VIKEND  VOĆARIMA I  VINARIMA AMATERIMA

(17. 03. – 23. 03. 2012.)

Voćarstvo:                                                                                                                                                                                            

U tijeku je orezivanje i voćnjaka i vinograda. Nakon rezidbe vrijeme je i za zaštitu bakrenim sredstvima.

Zemlja je sve toplija, pa je vrijeme za kopanje rupa za proljetnu sadnju. Iskopajte jamu potrebne veličine, jer će to omogućiti korijenu da se lakše širi.  Kod kupnje sadnica pazite na svježinu korijena, kore sadnice i čvrstoću cijepnog mjesta. Kod sadnje cijepno mjesto neka bude najmanje 10 centimetara iznad tla. Gnojivo ne stavljajte ispod korijena, već iznad, a nikada ne smije doći u dodir s korom.

Vrijeme je za obnovu voćnjaka rezidbom, ali i snižavanjem stabala.

Prilog o voćarstvu uredio Zoran Žulj

 

 

Podrumarstvo:

Punjenje vina u boce

Punjenje vina u boce predstavlja završnu fazu odnosno završetak svih postupaka s vinom ( njege, dorade i stabilnosti vina )

Puniti se može samo do kraja dozrelo vino, što znači da mora biti postignut puni razvoj arome i bukea, vino mora biti postojano na zraku, na niskoj i visokoj temperaturi, mikrobiološki stabilno i bistro kako ne bi nastala zamućenja, talog na dnu boce, naknadno vrenje ili promjena boje u boci.

Neposredno prije punjena vina koncentracije slobodnog sumpornog dioksida trebale bi se kretati od 20 do 30 miligrama po litri za bijela, suha vina, te od 10 do 30 miligrama po litri za crna vina. Isto tako potrebno je izvršiti ispitivanje vina u pogledu njegove stabilnosti na zraku, te niskoj i visokoj temperaturi. Jedan od postupaka je zračni test kojim se utvrđuje postojanost vina na zraku gdje se vino ostavi u čaši 24 do 48 sati i promatra se promjena boje. Ako ne dolazi do posmeđivanja (oksidacije) smije se puniti u boce. Stabilnost na niskoj temperaturi ( taloženje vinskog kamena ) utvrđujemo tako da vino u boci držimo par dana na temperaturi ispod nule ( -4 do -5 ), a stabilnost na visokoj temperaturi (test na termolabilne bjelančevine ) tako da vino u boci tijekom 24 – 48 sati držimo na temperaturi od 45 – 50 ºC.  Ako nakon tih postupka vino ostane bistro to je znak da je stabilno i da se može puniti. 

Prilog o podrumarstvu uredio Marin Mihaljević

 

Nabavite literaturu o voćarstvu i vinarstvu ili pohađajte predavanja Udruge ViVA, na kojim će te naučiti kako se što radi.

 

U ponedjeljak 19. ožujka 2012. godine s početkom u 17 i 30, Udruga ViVA organizira predavanje Cijepljenje, obnova stabala/snižavanje stabala u prostorijama Mjesnog odbora Bartol Kašić u Zagrebu, Selska 3.  ULAZ SLOBODAN

U četvrtak 22. ožujka 2012. samo za članove Udruge organizira se vježba cijepljenja. Sve informacije na predavanju.

 

 

PODSJETNIK ZA VIKEND VOĆARIMA I VINARIMA AMATERIMA

(10.03.2012.)

 

Voćarstvo:

Kako i prošli tjedan i ovaj tjedan su povoljne meteorološke prilike za rezidbu voćaka i vinograda. Napomenuto je da ne orezujete marelice i orahe. Prelaskom s jedne voćke na drugu poželjno je očistiti alat za rezidbu i dezinficirati ga alkoholom, kako bi spriječili prijenos bolesti. Veće rane premažite voćarskim voskom.

Nakon rezidbe, voćnjak možete poprskati preparatima na bazi bakra uz dodatak mineralnog ulja. Najbolje je kupiti dokazane preparate. Koncentracija nikako ne bi trebala biti veća od 1,5%, bez obzira što proizvođač preporuča duplu dozu. Bakar je otrovan i štetan.

Ne bijelite voćke.

Pripremite gnojiva s velikim udjelom dušika, uskoro će se vršiti prihrana voćaka.

Oni amateri koji imaju zatravljeni voćnjak neka pripreme kosilice. Prije cvatnje obavezno pokosite travnjak kako bi uklonili cvjetove koji su interesantniji pčelama od voćnih cvjetova.

 

Prilog o voćarstvu uredio Zoran Žulj

 

Podrumarstvo:

Smrad na trula jaja u vinu - sumporovodik

Sušna godina donijela je dosta problema u vinogradu i podrumu. To se odrazilo i na sadržaj dušika u moštu koji je bio nizak.

Zbog toga se u vinima mogao naći smrad na trula jaja nakon vrenja. Uslijed nedostatka dušika u moštu, kvasac kreće u razgradnju proteina i aminokiselina koje u svojoj građi sadrže sumpor i pritom se oslobađa veća količina sumporovodika. Pri tome nam vino ima miris na trula jaja koji je izuzetno neugodan. Jako je važno ODMAH reagirati i provesti otvoreni pretok vina uz jako prozračivanje. Ako zakasnimo s pretokom razvit će se merkaptani i nemoguće ih je ukloniti iz vina.

Ovaj problem sumporovodika možemo izbjeći dodavanjem hrane za kvasac u mošt prije vrenja. Ako do njega dođe, kao što je već spomenuto potrebno je provesti prozračivanje vina (pretok) sve dok smrad u potpunosti ne izađe iz vina. Nakon toga je vino potrebno zasumporiti i dobro zatvoriti bačvu.

Prilog o podrumarstvu uredio Marin Mihaljević

 

Nabavite literaturu o voćarstvu i vinarstvu ili pohađajte predavanja Udruge ViVA, na kojima ćete naučiti kako se što radi.

U subotu 10. ožujka, Udruga ViVA održava vježbu orezivanja voćaka za svoje članove i one koji to žele postati učlanjenjem prije vježbe, u Zagrebu, na Jarunu s početkom u 11,00 sati. Prilaz voćnjaku je tramvajem 5 ili 17. Siđite na stanici Petrovaradinska i krenite prema Savi, cca 300 metara. Postavljeni su putokazi. 

Također u subotu 10. ožujka, Udruga ViVA održava vježbu orezivanja vinove loze za svoje članove i one koji to žele postati učlanjenjem prije vježbe, na Jazbini, Jazbina 142 s početkom u 10,30 sati. Prilaz vinogradu je autobusom 232 Dubrava – Jazbina, te nastavite u tom pravcu još otprilike 15 minuta pješice.

 

PODSJETNIK ZA VIKEND VOĆARIMA I VINARIMA AMATERIMA

(03.03.2012.)

 

Voćarstvo:

Povoljne su meteorološke prilike za rezidbu voćaka i vinograda. Orezujte sve voćne vrste osim marelice i oraha. Prelaskom s jedne voćke na drugu poželjno je očistiti alat za rezidbu i dezinficirati ga alkoholom kako bi spriječili prijenos bolesti. Veće rane premažite voćarskim voskom. Ako su rano jutarnje temperature u minusu, pričekajte toplije doba dana. Grane su krute i ne savijajte ih, jer će pucati.

Ukoliko voćka nije propupala, odrezana jednogodišnja grančica može poslužiti kao plemka, koju treba čuvati u hladnjaku do vremena cijepljenja.

Nakon rezidbe, voćnjak možete poprskati preparatima na bazi bakra uz dodatak mineralnog ulja. Najbolje je kupiti dokazane preparate. Koncentracija nikako ne bi trebala biti veća od 1,5%, bez obzira što proizvođač preporuča duplu dozu. Bakar je otrovan i štetan.

Divljač još uvijek prijeti voćkama, pa obnovite zaštitu.

Ne bijelite voćke.

Pripremite gnojiva s velikim udjelom dušika, uskoro će se vršiti prihrana voćaka.

Prilog o voćarstvu uredio Zoran Žulj

 

Podrumarstvo:

Sumpora nikad dosta

Temperature su se znatno podigle unazad tjedan dana,a takav trend će se nastaviti. U malim podrumima taj porast temperature će se odraziti i na vino, stoga treba biti na oprezu. U vinu može doći do oksidacijskih procesa i mikrobioloških kvarenja, posebice ukoliko u vinu nema dovoljno slobodnog sumpornog dioksida koji ga čuva! Već je spomenuto da sumporni dioksid štiti vino od oksidacijskih procesa koji se u vinu prepoznaju u promijeni boje vina prema smeđim tonovima i mirisu vina na zelenu jabuku. Octikavost vina se također sprječava redovitim sumporenjem vina.

Stoga je bitno provjeriti razinu slobodnog sumpornog dioksida u najbližem enološkom laboratoriju, koja mora biti najmanje 30 miligrama po litri za bijela vina i 15 miligrama po litri za crna vina.

Ukoliko niste uopće sumporili vino od prvoga pretoka (nakon završenog vrenja), potrebno je dodati bar 60 mililitara Sumpovina na 100 litara vina, što će u vinu osloboditi 30 miligrama po litri slobodnog sumpornog dioksida. Ukoliko vaše vino ima ostatak neprovrelog šećera, potrebno je dodati bar 80mililitara Sumpovina na 100 litara vina.  

 

Prilog o podrumarstvu uredio Marin Mihaljević

 

Nabavite literaturu o voćarstvu i vinarstvu ili pohađajte predavanja Udruge ViVA, na kojim će te naučiti kako se što radi.

 

U subotu 3. ožujka, Udruga ViVA održava vježbu orezivanja voćaka za svoje članove i one koji to žele postati, u Zagrebu, na Jarunu s početkom u 11,00 sati. Prilaz voćnjaku je tramvajem 5 ili 17. Siđite na stanici Petrovaradinska i krenite prema Savi, cca 300 metara. Postavljeni su putokazi. 

 

 

PODSJETNIK ŠTO UČINITI ZA VIKEND 

VOĆARIMA, VINOGRADARIMA I VINARIMA AMATERIMA

(18.02. – 24.02. 2012.)

 

Voćarstvo:

 

Podsjećamo voćare amatere da dolazi vrijeme rezidbe voćaka koja je pola posla u formiranju uzgojnog oblika voćke. Alat mora biti ispravan, čist i oštar. Škare ne smiju žvakati već glatko rezati. Režite tako da napravite što manju ranu.  Ne režite marelicu.

Najnovije metode govore da voćke ne treba orezivati, već samo savijati suvišne grane, ali o tome na pokaznoj vježbi.

 

20. veljače. (ponedjeljak) 2012. održat će mr.sc. Marija Ševar predavanje o ekološkim metodama suzbijanja glodavaca i smeđe divljači u voćnjacima. Predavanje počinje u 17,30 u Mjesnoj samoupravi Bartol Kašić, Selska 3 u Zagrebu.

 

Prilog o voćarstvu uredio Zoran Žulj

 

Podrumarstvo:

 

Vrijeme i strpljenje vinara su najbolje rješenje. Drugim riječima korištenje spontanog taloženja čestica mutnoće u vinu. Pretakanjem  vina uklanja se ugljični dioksid iz vina koji u njemu zaostaje nakon vrenja i koji ometa spontano taloženje u vinu.

Primjena raznih bistrila može ukloniti čestice mutnoće uz malo izlaganje vina kisiku i "razbijanje" vina. Važno je svakako uvijek provesti probu na malim količinama prije nego krenemo bistriti cjelokupnu količinu vina.

Zadnja, ali skoro najvažnija stvar je i higijena u podrumu! Podrumi bez štetnih mikroorganizama su preduvjet za punjenje vina bez prethodne filtracije.

 

Prilog o podrumarstvu uredio Marin Mihaljević

 

 

 

 

 

PODSJETNIK ŠTO UČINITI ZA VIKEND 

VOĆARIMA, VINOGRADARIMA I VINARIMA AMATERIMA

(04.02. – 10.02. 2012.)

 

Podrumarstvo:

Čuvajte svoje vino od oksidacije!

Vino se "smirilo", lagano dozrijeva ali treba biti uvijek na oprezu da ne dođe u kontakt s zrakom.

Hladno vrijeme koje nam je stiglo spušta temperature i u podrumima. Pri nižim temperaturama vino jače usvaja kisik iz zraka, pogotovo ako bačva nije dobro zatvorena. Velika opasnost su drvene bačve koje su djelomično ispražnjene, stoga uvijek treba voditi računa da je bačva puna!

 

Uz redovitu kontrolu sumpora u vinima (koji mora biti 25 miligrama na litru u slobodnom obliku za bijela vina), potrebno je kontrolirati poklopce na inox bačvama.

 

Većina vinara koristi plutajući poklopac oko kojeg se nalijeva vazelinsko (enološko) ulje! Odmah nakon fermentacije, nakon prvog pretoka moramo staviti plutajući poklopac s uljem. Time štitimo vino od oksidacija. Ulje mora biti ravnopravno nanošeno po cijelom obodu poklopca, to jest ne smije postojati dio gdje ulja nema.

 

Ukoliko koristimo poklopce s zračnicom, potrebno je redovito kontrolirati pritisak u zračnici i da li ona dobro prianja o stjenke inox bačve.

Prilog o podrumarstvu uredio Marin Mihaljević

 

Nabavite literaturu o voćarstvu i vinarstvu ili pohađajte predavanja Udruge ViVA, na kojim će te naučiti kako se što radi.

  

 

 

PODSJETNIK ŠTO UČINITI ZA VIKEND 

VOĆARIMA, VINOGRADARIMA I VINARIMA AMATERIMA

(28.01. – 03.02. 2012.)

 

Voćarstvo:

Preporuka je voćarima amaterima da odgode rezidbu što je moguće kasnije, kako ne bi pobudili voćke na pupanje. Na ponekim mikro lokacijama već je došlo do pupanja, pa treba biti oprezan kod zimske zaštite. Za rezidbu uvijek ima vremena.

 

Prilog o voćarstvu uredio Zoran Žulj

 

 

Podrumarstvo:

Prošla vinogradarska godina je klimatski gledano bila specifična. Izrazita suša i visoke temperature u periodu dozrijevanja. Sve je to rezultiralo nakupljanjem izrazito visokih koncentracija šećera.

Visoke koncentracije šećera predstavljaju problem u vrenju mošta. Mnogima su vina ostala polusuha ili čak poluslatka (s ostatkom ne provrelog šećera). Takva vina su jako veliki problem u podrumu, a posebno u boci jer su podložna re-fermentaciji ili naknadnom vrenju.

Kako bi to spriječili, potrebno je održavati više koncentracije slobodnog sumpornog dioksida (oko 50 miligrama po litri). Međutim postoji i konzervans koji se koristi u tu svrhu i u kombinaciji sa sumpornim dioksidom čuva vino od naknadnog vrenja, a to je sorbinska kiselina, ili njena sol sorbat (s kalcijem, natrijem ili kalijem).

Sorbat sprječava razvoj većine kvasaca.

Sorbat ne gubi svoja fungistatična svojstva tijekom vremena, pa se može dodati vinu u bilo koje vrijeme prije punjenja u boce.

U prodaji ga možemo naći kao pod nazivima kalijev sorbat ili kao Sorbosol K.

Kalijev sorbat se dodaje  uz prethodno otapanje u manjoj količini vina. Maksimalna doza koja se može dodati je 27 grama na hektolitar vina.

Na tržištu postoji i kompleksno sredstvo za kemijsku i biološku stabilizaciju, trgovačkog naziva Sorbosol K.

 

Prilog o podrumarstvu uredio Marin Mihaljević

 

Nabavite literaturu o voćarstvu i vinarstvu ili pohađajte predavanja Udruge ViVA, na kojim će te naučiti kako se što radi.

 

 

PODSJETNIK ŠTO UČINITI ZA VIKEND 

VOĆARIMA, VINOGRADARIMA I VINARIMA AMATERIMA

(18.12. – 25.12. 2011.)

Voćarstvo:

Voćare koji skladište plodove na tradicionalni način u podrumima, podsjećamo da je potrebno obaviti pregled stanja svakog ploda, te po potrebi ukloniti plodove koji pokazuju stanje bilo koje bolesti, kako ne bi zarazili ostale plodove.

Ako se utvrdi da je kožica ploda namreškana potrebno je u prostoriju postaviti posudu s pijeskom i uliti vode koliko pijesak može popiti. Voda će polako hlapiti i održavati povoljniju vlažnost zraka.

 

Prilog o voćarstvu uredio Zoran Žulj

 

 

Podrumarstvo:

Sumporni dioksid je nezamjenjivo sredstvo koje čuva vino od kvarenja. Djeluje na mikroorganizme u vinu i zaustavlja njihovo djelovanje. Također zaustavlja i oksidacije vina uzrokovane kisikom iz okoline. Zbog svega toga potrebno je uvijek imati dostatne količine sumpornog dioksida u vinu kako bi vino bilo stabilno, bistro, bez bolesti i mana. Kontrolu sumpornog dioksida možete provesti u najbližem laboratoriju koji nudi takve usluge ili na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.

 

Sumporni dioksid dolazi na tržište najčešće u dva oblika, kao 5%-tna otopina sumporaste kiseline (Sumpovin) ili u obliku praha kalijevog meta bisulfita (Vinobran).

 

Vino je potrebno sumporiti od mošta pa do punjenja u bocu i to: pri taloženju mošta sa dozom 100 mililitara Sumpovina na 100 litara mošta ili 10 grama Vinobrana na 100 litara mošta. Nakon vrenja i prvog pretoka, vino je potrebno sumporiti s 50 mililitara Sumpovina na 100 litara vina ili 5 grama Vinobrana na 100 litara vina. Kasnije je potrebno stalno kontrolirati njegovu koncentraciju koja se izražava u miligramima po litri. Za bijela vina mora biti 25 miligrama po litri, a za crna nešto niža, do 15 miligrama po litri.

 

Prilog o podrumarstvu uredio Marin Mihaljević

 

Nabavite literaturu o voćarstvu i vinarstvu ili pohađajte predavanja Udruge ViVA, na kojima ćete naučiti kako se što radi.

 

 

 

PODSJETNIK ŠTO UČINITI ZA VIKEND 

VOĆARIMA, VINOGRADARIMA I VINARIMA AMATERIMA

(11.12. – 17.12. 2011.)

Voćarstvo:

Voćnjaci i vinogradi polako ostaju bez lišća i pripremaju se za zimsko mirovanje. No korijen raste sve dok je temperatura tla u zoni korijena pozitivna. Tko je prskao lišće u studenom otopinom uree opskrbio je i korijen dušičnim gnojivom.

 

Vrijeme je za zaštitu od divljači. Sada je pravo vrijeme za postavljanje protektora protiv glodavaca i divljači tijekom zime. Poznato je da se tijekom zime, kada ponestane hrane u prirodi, divljač hrani svime što nađe, a to nerijetko bude kora mladih voćkica. Stoga bi bilo uputno "obući" ih u zaštitnu mrežu koja će spriječiti divljač od pravljenja štete, a time i sačuvati vaša mlada stabalca.

 

Ima mnogo upita voćara amatera je li mjesec prosinac vrijeme za orezivanje stabala? Odgovor je ne, još je prerano. Naime, vegetacija se tek bliži kraju, lišće je više-manje otpalo, ali još je rano za orezivanje.

Kada bi se voćke orezale sada, rane ne bi zacijelile, a svježe orezano tkivo je vrlo osjetljivo na smrzavanje, ono je i mjesto gdje može ući uzročnik bolesti - patogen. U slučaju oštre zime i namrzavanja dijelova krošnje ili cijelog stabla, ako je već orezano, nema mogućnosti "popravka", odnosno svaka intervencija može rezultirati poremećajem odnosa vegetativnog i generativnog dijela krošnje ili, jednostavno rečeno, voćka niti će izgledati lijepo niti će roditi kako treba u sljedećoj vegetaciji. Stoga nemojte žuriti s orezivanjem.

 

Prilog o voćarstvu uredio Zoran Žulj

 

 

Podrumarstvo:

Zimsko vrijeme i niske temperature idealne su za provođenje hladne stabilizacije vina.

 

Hladna stabilizacija provodi se s ciljem uklanjanja vinskog kamena ili soli vinske kiseline, koji se kasnije uslijed čuvanja vina mogu pojaviti kao kristali u boci i uzrokovati zamućenje.

 

Jedan dio vinskog kamena, može se već istaložiti nakon fermentacije vina na stjenkama bačvi, koje uočavamo pri prvom pretoku.

 

Za njihovo taloženje potrebna je NISKA TEMPERATURA (oko 0°C)!!!

 

Najjednostavniji način provođenja hladne stabilizacije je izlaganje vina niskim temperaturama u podrumu ili iznoseći bačve ispred podruma. Potrebne su temperature od 0 do -5°C kroz period od 2 - 3 tjedna. Kroz to vrijeme doći će do izlučivanja vinskog kamena i biti će postignuta potrebna stabilnost u vinu. Sa stijenci bačve kristali vinskog kamena najlakše se uklanjaju pranjem s vrućom vodom.

 

Prilog o podrumarstvu uredio Marin Mihaljević

 

Nabavite literaturu o voćarstvu i vinarstvu ili pohađajte predavanja Udruge ViVA, na kojim će te naučiti kako se što radi.

 

 

 

PODSJETNIK ŠTO UČINITI ZA VIKEND 

VOĆARIMA, VINOGRADARIMA I VINARIMA AMATERIMA

(3.12. – 10.12. 2011.)

Voćarstvo:

Kako smo u prošlom prilogu napomenuli voćke se bijele sada kada to meteo prilike dopuštaju, odnosno kada je kora drveta suha. Poželjno je da se premaz osuši kako bi bio otporniji na ispiranje kišom.

Voćke se premazuju smjesom prema recepturi: na pet kilograma gašenog vapna treba dodati pola kilograma kuhinjske soli i pola kilograma močivog sumpora. Vode se dodaje toliko da smjesa bude žitka i maziva. Poželjno je da smjesa odstoji 24 sata. Višak smjese koji ostane nakon bijeljenja treba čuvati u zatvorenoj posudi uz dodatak male količine vode.

Smjesa je ustvari žućkasto sive boje jer u sebi sadrži sumpor.

Uloga ove smjese je da odbije sada i u rano proljeće naglo zagrijavanje kore voćke i time odgodi početak kolanja sokova. Ranim kretanjem sokova voćka je izložena i utjecaju mrazeva što je pogubno za voćku, poglavito za cvijet. U siječnju treba pregledati premaz i po potrebi nanijeti novi.

Osim odbijanja sunčeve topline smjesa uništava i jajašca štetnika koja se nalaze na kori.

Pogrešno je bijeliti voćke u svibnju i time spriječiti kolanje sokova.

Voćka se bijeli tako da se pobijeli deblo i pola metra više od račvišta grana.

 

Prilog o voćarstvu uredio Zoran Žulj

 

 

Podrumarstvo:

Nakon završene alkoholne fermentacije vino je gotovo uvijek mutno.

Mutnoću uzrokuju različite čestice i tvari od kojih su neke sitne, oku nevidljive kao bjelančevine i soli vinske kiseline.

Međutim i kod bistrog vina može doći do naknadnog zamućenja koje uzrokuju bjelančevine.

Bjelančevine (proteini) su organski dušični spojevi. One su vrlo osjetljive na temperaturne promjene, bilo na hladnoću ili visoke temperature. Temperaturni stresovi hladno-toplo izazivaju koagulaciju, tj. taloženje bjelančevina uz pojavu zamućenja vina.

Takvih mutnoća se rješavamo uporabom bistrila - BENTONITA.

Bentonit je mineral, aluminij-silikat koji na sebe veže takve bjelančevine. Najčešće se upotrebljava bistrilo PENTAGEL. Dozira se u količini od 15-25 g na 100 litara vina. Priprema se na načina da se određena količina Pentagela otopi u 15-20 puta većoj količini vode i ostavi bubriti 8 -10 sati. Višak vode ocijedimo i umiješamo u vino. Vino se bistri 3-5 dana, a pretače nakon 14 dana. Temperatura vina ne smije biti ispod 15 °C!!!!

 

Prilog o podrumarstvu uredio Marin Mihaljević

 

Nabavite literaturu o voćarstvu i vinarstvu ili pohađajte predavanja Udruge ViVA, na kojima ćete naučiti kako se što radi.

 

 

PODSJETNIK ŠTO UČINITI ZA VIKEND 

VOĆARIMA, VINOGRADARIMA I VINARIMA AMATERIMA

(25.11. – 2.12. 2011.)

Voćarstvo:

Sadnja voćnih sadnica – ukoliko namjeravate posaditi neku voćnu vrstu, jesenska sadnja je bolja od proljetne, pa je potrebno iskopati pojedinačnu rupu koja mora odstajati otvorena barem 10 dana prije sadnje. Informirajte se kod registriranih rasadničara da li imaju željenu voćnu vrstu, odnosno sortu.

Ukoliko niste pobrali plodove sa stabla, to svakako učinite i iznesite ih iz voćnjaka.

Za one koji nisu izvršiti osnovnu gnojidbu, sada je vrijeme da to učine, rasipavanjem gnojiva sa što manjim udjelom dušika, a sa što večim udjelom fosfora i kalija. Za one koji gnoje samo mineralnim gnojivima, podsjećamo da bi svake četiri godine trebalo dodati i organsko gnojivo (stajnjak). Gnojivo razbacajte ispod krošnje i 30 cm šire u krug. To je gnojidba na zalihu. Po potrebi može se plitko ukopati.

Vrijeme je za rušenje voćki koje su bolesne ili stare. Ukoliko imate šljivu zaraženu virusom šarke, svakako je porušite i drvnu masu što prije spalite.

S obzirom na meteo prilike ovaj vikend neće biti pogodan za bijeljenje voćki.

Nastavite borbu protiv voluharica, zečeva i srna. Voluharice sistematski tamanite na sve načine, a protiv zečeva i srna borite se omatanjem, naročito mladih, voćki kukuruzovinom, slamom i drugim prikladnim sredstvima osim plastičnim folijama. Prostor između sadnice i zaštite mora omogućiti minimalno kretanje zraka i propusnost vode.

Voćari koji imaju breskve, obavezno moraju provesti tretiranje breskve na bolest kovrčanja lista sredstvom na bazi bakra.

Nabavite literaturu o voćarstvu ili pohađajte predavanja o voćarstvu Udruge ViVA, na kojim će te naučiti kako se to radi.

 

Vinogradarstvo:

Za one koji su ostavili grožđe na trsu za ledenu berbu podsjećamo da ga trebaju zaštititi mrežom protiv ptica.

Kako voćnjak, tako i vinograd treba pognojiti gnojivom s velikim udjelom fosfora i kalija, te po redoslijedu godina dodati i stajnjak. U vinogradu bi trebalo provesti prozračivanje tla podrivavanjem ili za manje vinograde barem što dubljim štihanjem.

 

Podrumarstvo:

Nadamo se da Vam se mošt pretvorio u vino, te ga treba i dalje kao i svako mlado stvorenje njegovati.

Ukoliko niste napravite pretok s grubog taloga to učinite za lijepa i stabilna vremena uz uvijet da Vam je vino provrelo do kraja.

Vino je potrebno izbistriti na bjelančevine betonitom. Temperatura vina ne smije biti manja od 15°C, u protivnom bentonit ne djeluje efikasno.

Uklanjanje vinskog kamena provodi se hladnom stabilizacijom vina - vino se drži na temperaturi od     -5°C par tjedana kako bi se iz njega uklonio vinski kamen.

Vrijeme je i za filtraciju vinu pomoću filtera (pločastih), gruba filtracija preko celuloznih ploča oznake K 900 - K 700.

Obavezno sumporite vino s 50 ml / 100 l vina s Sumpovinom ili 5g / 100l vina Vinobranom.

 

Udruga ViVA – Udruga voćara i vinogradara amatera Grada Zagreba i Zagrebačke županije.

 

Objava/ preuzimanje teksta dozvoljena je samo uz navođenje izvora s linkom na web stranicu Udruge ViVA Zagreb.